Kada smo se odlučili pisati svojevrsnu kroniku razvoja elektroničkih medija u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset i pet godina imali smo pred sobom naoko jednostavnu zadaću. Ona se svodila na to da iz dokumenata, novinskih napisa i svjedočenja suvremenika pokušamo otkinuti od zaborava ili bolje rečeno ponovno osvijetliti ključne trenutke u stasanju jednog važnog dijela medijske industrije.

No, pokazalo se, kao u svakoj sličnoj priči, da ništa nije tako jednostavno kako se u prvi mah čini. U tom kopanju po prošlosti otkrivale su se slojevite priče o ljudima i njihovim idejama i vizijama, o nadama i strahovima, o željama i mogućnostima, htijenjima i ograničenjima. Trebalo je stoga svemu tome pristupiti s mjerom i uvažavanjem, vodeći računa o protoku vremena i specifičnostima svakog od pojedinih razdoblja u tom neprekinutom luku od početka 1990-ih do danas.

Što dakle sadrže poglavlja kronike 25. godina privatnih elektroničkih medija u Hrvatskoj, koja smo u proteklih 18 tjedana podastirali javnosti zainteresiranoj za elektroničke medije u Hrvatskoj i njihov dosadašnji razvoj? Mnogo toga. Pokušat ćemo izdvojiti ono najvažnije što se može iščitati kroz poglavlja koja ste, vjerujemo, sa zanimanjem pročitali, i koja će uskoro biti ukoričena u jedinstvenu knjigu posvećenu obljetnici privatnih elektroničkih medija u Hrvatskoj.

Događaji su dani kronološkim redom da se dobije uvid u vremensku crtu zbivanja. Tako su poglavlja i strukturirana. Registrirani su i opisani svi bitni događaji onako kako su se događali. Ipak, svako se poglavlje može čitati i zasebno jer se bavi određenim važnim događajem ili posebnom tematikom.

Nadalje, unutar knjige može se izdvojiti više cjelina koje se u različitim poglavljima bave različitim područjima unutar obitelji elektroničkih medija: televizijom, radijom, web portalima, tehničkim i tehnološkim unaprijeđenjima, zakonskim rješenjima i institucijama važnim za elektroničke medije. Onaj koga zanima neko zasebno područje, bilo to televizija, radio ili promjena zakonodavnog okvira primjerice, može izdvojiti određena poglavlja koja se na to odnose i čitati ih kao zasebnu cjelinu.

Treće, koliko su elektronički mediji do 2003. godine i donošenja Zakona o elektroničkim medijima bili u istom zakonskom okviru s telekomunikacijama, tako su, paradoksalno ali istinito, upravo negdje tamo od formalnog zakonskog razdavajanja počeli postajati sve bliži. I to prvenstveno zbog razvoja tehnologije, odnosno bazično utjecaja telefonskih i mobilnih operatera na distribuciju televizijskog i radio sadržaja. Stoga se dobrim dijelom ova kronika dotiče i telekomunikacija, pa nenamjerno ali korisno oživljava i sjećanja na neke ključne događaje u razvoju telekomunikacijskog sektora.

Četvrto, posebno nam je bilo stalo izdvojiti veliki broj ljudi, poduzetnika i kreativaca, zaslužnih za razvoj elektroničkih medija. Bez oživljavanja njihovih aktivnosti knjiga bi, s datumima, brojkama i šturim informativnim podacima, ispala suhoparna i dosadna. I, naravno, nevjerodostojna. Jer, upravo su ljudi, koliko god je u svijetu elektroničkih medija važna tehnika, ti koji su ostavili presudan trag u razvoju hrvatskog elektroničkog medijskog sektora.

Peto, važno je istaći i to da smo se koliko god je to bilo moguće klonili vrijednosnih sudova, izuzimajući citiranja sudionika zbivanja o kojima govorimo i referiranja na te njihove izjave. No, to se nije moglo uvijek izbjeći jer svaki autorski rad, koliko god baziran na činjenicama i egzaktnim podacima, ipak nosi i osobni odnos prema predmetu pisanja. Osim toga, tamo gdje smo se upustili u vrednovanje događaja i ljudi u određenim društvenim i političkim okolnostima, oslonili smo se na dostupne stručne i znanstvene uvide koji vrednuju pojedina razdoblja u razvoju Hrvatske od njene neovisnosti do danas. Unatoč toga, smatramo da nismo prešli crtu koja dijeli kroniku utemeljenu na podacima i dokumentiranim događajima od pamfleta.

Šesto, želja nam je također potaknuti daljnje bavljenje elektroničkim medijima u Hrvatskoj. Ukoričivši ono što smo prikupili o događajima vezanim za privatne elektroničke medije u posljednjih 25 godina, bili bi ponosni da ovo skromno publicističko djelo inspirira daljnja stručna i znanstvena istraživanja na ovom medijskom području.

I konačno, ova priča o rađanju privatnih elektroničkih medija morala se dotaći i javnog servisa, Hrvatske radiotelevizije, nekada gotovo jedinog i sveprisutnog elektroničkog medija. Tom logikom knjiga je ujedno i mini kronika razvoja HRT-a u posljednjih 25 godina, ili preciznije turbulencija u HRT-u i oko njega nakon pojave privatnih elektroničkih medija, posebno nacionalnih televizija.

Naposljetku, kada je posao završen, ispostavilo se da je knjiga s jedne strane homage privatnom poduzetništvu u elektroničkim medijima, a s druge valorizacija napora cijelog niza entuzijasta, stručnjaka, novinara, tehničara, snimatelja i cijelog niza ostalih djelatnika u javnim i privatnim elektroničkim medijima te u popratnim djelatnostima da ovu industriju podignu na danas zavidnu razinu u europskim i svjetskim razmjerima.

I još nešto. S vremenom postajalo je jasno da je ova kronika mnogo više od pukog prikupljanja, obrade i prezentacije podataka važnih za stjecanje slike o jednoj dinamičnoj djelatnosti u ključnim trenucima njenog odrastanja i sazrijevanja. Ona je ujedno dobrim dijelom i zrcalo zbivanja u našem društvu i državi praktički od osamostaljenja Hrvatske do danas. To nije bio cilj knjige ali joj ne šteti. Dapače. Čini ju životnijom.