HrvatskaNakon serijala natpisa u Nacionalu, Media daily-u i u drugim medijima te nakon oštre reakcije HND-a i Sindikata novinara Hrvatske, vezano uz sumnje u prikrivanje vlasničke strukture sedam radio stanica i njihovo kartelsko udruživanje, a koje su pod formalnom kontrolom Ivana Jurića Kaćunića, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odlučila je provesti svoje istraživanje, ekskluzivno doznaje Media daily.
Istovremeno, iz krugova sedam nezadovoljnih ponuđača skandaloznom i štetnom odlukom Vijeća za elektroničke medije (VEM), doznajemo da spremaju pokretanje upravnog spora protiv odluke o dodjeli koncesije Top radiju, s velikom vjerojatnošću da će se sudu obratiti SVI ponuđači, moguće i sa jednom zajedničkom tužbom.
Ukoliko se to uistinu dogodi bit će to po prvi put u povijesti hrvatskog medijskog regulatora da svi ponuđači, čije ponude su odbijene, složno nastupe tražeći pravdu na sudu što zorno pokazuje koliko je nezadovoljstvo istom. To se nije dogodilo čak ni omraženom Vijeću za telekomunikacije na čijem čelu je bio prof. Marko Sapunar iz druge polovice devedesetih, pa čak niti prvom Vijeću za radio i televiziju (prethodniku današnjeg VEM-a) kod donošenja povijesno teške odluke za tv koncesiju RTL-u 2003. godine.
No to nije jedina stvar koju pripremaju nezadovoljnici. Prema našem izvoru iz krugova ponuđača, obratit će se i drugim institucijama tražeći izvanredne pravne lijekove o kojima nisu za sada htjeli govoriti.
Ugledna novinarka Đurđica Klancir, vanjska članica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i dobitnica HND-ove nagrade za novinarku 2019., uputila je prijedlog za pokretanje rasprave o radu VEM-a na prvoj sjednici Odbora, a moguće će se o svemu raspravljati i na plenarnoj sjednici Sabora RH, koji inače imenuje i razrješava članove VEM-a.
U međuvremenu je u utorak Nacional donio nove dokaze u prikrivanju vlasništva nad više radio stanica objavljujući e-mail prepisku između Miroslava Kutle i Ivana Jurića Kaćunića.
Media daily sutra donosi tko su politički pokrovitelji ove odluke Vijeća za elektroničke medije, a koje bi trebalo biti neovisno u svojem radu. Kao što smo već pisali prema istraživanju Centra za pluralizam i slobodu medija pri Europskom sveučilišnom institutu, po pitanju transparentnosti vlasništva Hrvatska je među članicama EU svrstana u zemlje visokog rizika. Također, tamo se konstatira da u “Hrvatskoj regulacija medijskog sektora stagnira, što je dovelo do pogoršanja medijskog pluralizma“.
Svijet
Srbija
