Bosna i Hercegovina je jedna od manjih država u Evropi, koja ima solidno iskorištene  turističke potencijale, zatim izvoz robe i usluge u nekoliko grana, ali nažalost zbog niske vrijednosti radne snage, prehrambenu industriju, čijim potencijalnima nema kraja, a pored ostalog medijsku industriju, koja nema mogućnost da sve ovo iskoristi. Po pitanju medijske industrije Bosna i Hercegovina je najliberalnija država sigurno u Evropi.

Koji su to elementi da me navedu na ovaj zaključak?

U Bosni i Hercegovini po ovom pitanju, možete raditi skoro šta hoćete. Po procjenama stručnjaka marketinško tržište u BiH 2008. godine bilo je oko 60 mil €. 2017. godine palo je na maksimalnih 35 mil €. To je pad za 35 %. U susjednim državama pad se osjetio u godinama krize, 2010 – 2013, ali su se marketinški budžeti vratili. Kod nas se pad i dalje osjeti. Ako uporedimo sa navikama kupovine robe široke potrošnje, a koje  se najviše reklamira, prodaja se od 2014 godine povećava i dostigla je visinu one prije krize.

U čemu je problem u marketinškim budžetima ?

Print

O printu ne želim mnogo. Osnovni problem je da su odavno nepoznati i netransparentni tiraži. Sa druge strane čitaoci misle da odumire. Zbog toga zainteresovanost za oglašavanje drastično pada. Očito je da su sami krivi za to. Stanje u Evropi nije ovako dramatično. U jednom periodu budžeti su u svijetu imali evidentan pad, ali se povjerenje donekle vratilo. Naravno, print neće nikada imati budžete kakve je imao u prošlom vijeku.

Portali i ostali digitalni mediji

Trenutno stanje i razvoj su velika enigma ne samo korisnicima nego i onim koji kreiraju informacije, odnosno digitalne medije. Mogućnosti su velike i neiskorištene, ideje koje imaju kreativni timovi se realizuju i ne vidi se kraj ovom vidu komunikacije sa korisnicima.

Ali problemi u BiH su kao i u ostalim sektorima. Portale ne morate nigdje registrovati, jer domenu možete prijaviti bilo gdje u svijetu. Registrujete pravno lice koje izdaje fakture za marketinške usluge na tom istom portalu. Znači, portal niste registrovali na to pravno lice, nego negdje u svijetu. Na portalu u Impressumu ne možete vidjeti ko je vlasnik, ko je urednik, ko odgovara za vijesti, ko odgovara po BH zakonima, koga ćete tužiti za klevetu i slično. Znači portal djeluje potpuno nelegalno, radi apsolutno šta hoće, većinom fake news, ali uzima dio medijskog kolača u BiH.

Nekoliko desetina portala zaista poštuje profesiju, zakone, zaposlene, tržište, donekle i autorska prava i oni sigurno imaju budućnost.

Outdoor

Rijetki su koji djeluju u skladu sa BH zakonima, oni koji su osnovali pravno lice, koje poštuje svu BH regulativu, prvenstveno na poštivanje regulative oko postavljanja pozicija. Pored toga, u BiH nemamo regulativu kao u zemljama EU, jer se pozicije outdoor mogu postavljati gdje god poželite i tako imamo šumu istih uz glavne saobraćajnice u urbanim zonama ali i van. To se može vidjeti samo na Balkanu.

Nažalost klijente ne zanima da li vi imate svu neophodnu dokumentaciju za oglasnu poziciju, da li je nelegalan, klijente zanima mjesto gdje je postavljen. I cijena.

Elektronski mediji

BH radio stanice su preživjele sve prve napade alternativnih medija. Više je razloga. U ovom dijelu medijske industrije nemate mogućnost nelegalnog osnivanja i nelegalnog rada. Regulatorna agencija za komunikacije izdaje licencu, nadgleda tehničke uslove i programske sadržaje. Vezano za marketinške budžete, svako ima svoj dio budžeta, i svako od njih je donekle zadovoljan.

Televizija je ostala najjači medij u BiH. Kao i u svijetu. I po uticaju, po količini vremena konzumiranja, a i po visini budžeta. Međutim, u BiH u tom businessu je najveća konkurencija, strašan damping cijena, najnepovoljnije poslovanje, nelojani udar iz drugih država. Neki su pokrenuli ovaj business zbog profita, neki zbog politike, a imam osjećaj treći jer nisu imali šta drugo raditi.

Onoliko koliko je televizija u domaćem tržištu jaka, toliko su jaki i ostali mediji.

Do 2013. godine na tržištu smo imali istraživača gledanosti programa MIB/Kantar. Od 2014 godine državnim uredbama dobijamo novog istraživača Audience Measurement, koja je dobila franšizu međunarodne firme Nielsen. Firma AM je registrovana kao off shore kompanija sa sjedištem na Cipru !!! I to dovoljno govori o regularnosti istraživanja.

Šta je to donijelo ??

Firma AM ima vrlo loš uzorak domaćinstava, a i mali broj od svega 400. Prije smo imali total rating  37%,  a othersi su bili 11%, sada smo dobili vrlo čudne rezultate, imamo total rating  23%, a othersi su  13%.

I u televizijskom poslu u BiH bez ikakvih problema možete poslovati kako vas volja. Registrujete off shore kompaniju bilo gdje. U toj zemlji dobijete licencu za emitiranje programa, iako vi program proizvodite u BiH, sa poznatom adresom, poznatim državljanima BH zaposlenim, sa domaćim gostima u programu, znači sve je očito namijenjeno tržištu BiH, ali pravno vi nemate nikakve veze sa BiH. Uz sve to dobro ste došli u kablovskim sistemima u BiH. Za takve kablovske kanale ne važe BH zakoni. Ali takvi imaju mogućnost prodaje marketinškog prostora i uzimaju sve veći dio budžeta.

Ovi kablovski kanali pored prihoda od marketinga, imaju i dodatne prihode u BiH, od prodaje prava kabloperaterima. Pretpostavka je da se ovdje radi o preko 50 mil € godišnje. Ako dodate i marketinške budžete koji se odlivaju ili su se zbog ovoga umanjili u BiH, svake godine medijsko tržište tv stanica gubi preko stotinu miliona €.

Kada klijent vidi kakvu cijenu nudi najgledaniji medij po istraživanju koje u BiH vrši Nielsen/Audience measurement, onda međunarodni klijenti kod ostalih medija, radio, print, portali, outdoor, umanjuju budžete, a mediji moraju sniziti cijene. Cijene GRP u susjednim državama su preko 80 €, a u BiH je prosječna cijena i ispod 20 €.

Najgore u svemu je da državni organi nijemo šuteći, ne kontrolišući ovo, podržavaju bezvlašće, ali i nelojanu konkurenciju ostalim medijima. Na ovakav potpuno liberalan način, prvenstveno u televizijskim sadržajima, suština je da mi nismo zaštitili domaću kulturu, umjetnost, politički i ekonomski život, jer je uticaj medija iz regije promijenio i svijest i poglede građana, a svakim danom mijenja i jezik, pogotovo kod mlađih generacija.

Poznato je da kada klijenti pregovaraju sa terestrijalnim i kablovskim tv stanicama u Beogradu i Zagrebu, te ako dogovore zadovoljavajući budžet, BiH dobijaju gratis.

Sve u svemu, cijene medijskih usluga u BiH su takve da vi u svom poslovnom planu za iduću godinu, slobodno možete zacrtati da nećete ostvariti plan prihoda, a plan rashoda ne možete umanjiti. U startu znate da vjerovatno nećete isplatiti sve plate. Ili da nećete platiti poreze doprinose.

Komercijalni mediji su pod permanentnom kontrolom inspekcijskih organa, i ne možete izbjeći plaćanje dadžbina kao javni servisi. Znači mediji ne posluju pod jednakim uslovima. Mediji posluju na uštrb profesionalizma i svih pravila objektivnog novinarstva.

Do  kada ovakva situacija može trajati ?

Jedini izlaz vidim u tome da se više medija, mješovito, elektronski, print, outdoor, novi mediji, udruže,  promijene svoje cijene i uslove poslovanja, zajedno pokušaju prodaju, čak rizikujući da će možda i propasti.

Neko mora napraviti rez i reći DOSTA.

FOTOElvir Švrakić Hayat TV
Prethodni članakEPRA usvojila program
Slijedeći članakI članovi DNS-a ocjenjivali stanje profesije
Rođen sam u novembru 1962. godine. Prvo zaposlenje imam u predstavništvu Zagrebačke firme OTP, 1984. godine. Od tada do danas sam na rukovodećoj poziciji u firmama Opće trgovačko poduzeće Zagreb, porodičnoj firmi „Švrakić“ d.o.o. te od juna 1992. na poziciji direktor Hayat d.o.o. Hayat je uspio skoro bez ičije pomoći u ovih 28 godina postojanja izrasti od televizije koja je počela sa 2 VHS kamere, jednom montažom i jednim predajnikom, koji je pokrivao manje od polovine Sarajeva, u tv stanicu koja danas emitira 5 tv programa. Signalom pokrivamo sve kontinente. Emitiramo sve programe na satelitu, od kojih je jedan u HD. Danas smo jedina tv stanica u BiH koja ima najsavremeniju opremu, full HD, reportažna kola, SNG. 2010. godine uselili smo u našu novu poslovnu zgradu, koja ima 16.000 m2, u kojoj je 5 studijskih prostora sa ukupno preko 1.000 m2. Krajem septembra 2015. godine pokrenuli smo sektor digitalnih medija. Predsjednik sam strukovnog udruženja Asocijacija elektronskih medija u Bosni i Hercegovini, kao i udruženja Ujedinjena medijska industrija BiH, koje okuplja sve agencije, kao i sve najveće tv stanice u BiH.