Sa softverom tvrtke UpScore prvi put smo se susreli krajem listopada, na „turneji“ po Sloveniji, gdje smo u par dana intervjuirali tri istaknuta medijska djelatnika (Igor Kadunc, Branko Čaramiš i Leo Oblak). U posjetu njihovim redakcijama, naišli smo na vrlo zanimljiv softver koji na velikim ekranima prikazuje sve ključne podatke o zbivanjima na njihovim web portalima: koje teme i članci najviše zanimaju publiku, odakle dolaze čitatelji, gdje se zadržavaju, što najviše komentiraju i dijele na društvenim mrežama… Sve to skupa vjerojatno ne bi ni primijetili da se radi o gomili grafikona i tablica, ali ti su podaci – od krucijalne važnosti svakom tko objavljuje na webu – bili vidljivi na prvi pogled. Dovoljno je ući u prostoriju i ovlaš dignuti pogled da bi vidjeli što zanima vašu publiku a što ne! Ti su podaci prezentirani u obliku heat mape: članke koji su zaokupili publiku odmah bi uočili po crvenoj boji oko naslova, dok su žutom bojom označene teme koje ih nisu angažirale.

Na naše iznenađenje, ne radi se o softveru koji dolazi iz informatičkog diva kao što je Microsoft, Oracle ili SAP nego o maloj, specijaliziranoj njemačkoj tvrtki UpScore koja ima sjedište u Hamburgu, ali glavna joj kreativa sjedi u – Zagrebu. Stoga smo organizirali sastanak s tehnološkim direktorom tvrtke, Mariom Maračićem.

Kako je nastala ta ideja?

Kako sam godinama radio kao CTO (tehnički direktor) u tvrtkama koje se bave online izdavaštvom, (TPortal, TCom i Net.hr), želio sam omogućiti managementu, urednicima i novinarima jednostavan uvid u u to kako sadržaj koji proizvode rezonira s publikom te kako organizacija stoji u odnosu na postavljene ciljeve.

Vi ste ponudili nešto novo tržištu?

Konkurencija je već tada bila jaka, u smislu tvrtki koje su već dosta dugo na tržištu. Primjerice ChartBeat koji je broj 1 (barem u Europi; u Americi ima velikog konkurenta Parse.ly). Oni su već tada imali snažan položaj, i dugo su na tržištu, ali rekao bih da oni nude nešto drugačiji proizvod. Dio ih je iz područja web optimizacije, i napravili su alate koji su primjereniji za e-commerce ili webmasterima – a ne toliko za sektor izdavaštva i za urednike. Rekao bih da se razlikujemo u bitnim “sitnicama” koje doista mnogo znače onima koji se bave izdavaštvom.

Naprimjer, osim vrlo detaljne metrike koju nudimo kao dio funkcionalnosti, sadržaj je moguće sagledati kroz tzv. ContentScore, metriku koja ocjenjuje kvalitetu sadržaja uzevši u obzir ciljeve kompanije kao i dosadašnje rezultate sličnog sadržaja.

Naravno, konkurent je i Google koji besplatno nudi svoj alat Analytics. Ali upravo taj fokus na izdavaštvo čini veliku razliku u korisnosti našeg alata u usporedbi s Analyticsom. Krenuli smo s pregledom, pa s reportima koji omogućavaju detaljnu uvid u povijesne podatke, pa head-up display, pa ovo pa ono… I sada smo zaokružili proizvod do te mjere da ga je već i teško prezentirati! U 45 minuta prezentacije jednostavno ne stignemo demonstrirati sve njegove mogućnosti.

A imamo fenomenalan odziv. Praktički, gdjegod smo predstavili svoj proizvod, svugdje je prihvaćen.

Na vašoj listi klijenata su najjači news portali u Sloveniji i Hrvatskoj. Kako to da niste objavili listu?

Nažalost, kako smo vezani ugovorima o povjerljivosti, a nismo tražili takvo dopuštenje, ne koristimo to u promotivne svrhe. Baš sam neki dan s partnerom razgovarao kako s budućim klijentima moramo uvrstiti takvo dopuštenje kao dio ugovora. Također, bilo bi vrlo korisno dobiti dopuštenje za korištenje anonimiziranih podataka kao osnovu za analizu tržišta. Takvi podaci bili bi dobar pokazatelj našim klijentima gdje ima prostora na tržištu i što mogu napraviti kako bi poboljšali svoj položaj na njemu.

Na ta dva tržišta ste jaki, a koji je slijedeći korak?

Tu smo prošli odlično, ali naše ambicije su puno veće. Upravo sada smo u zadnjem krugu pregovora s dva velika njemačka izdavača. Već imamo ugovor sa sedam-osam srednje velikih izdavača, s tim da je njemačko tržište posve drugačije od naših: njihovi lokalni izdavači, koji nama u Hrvatskoj nisu ni poznati, dolaze do brojnije publike i „okreću“ veće novce od naših „teškaša“.

Svaki klijent ima drugačije ciljeve i želje, kako im se prilagođavate?

Kod svakog klijenta najprije barem dva tjedna analiziramo promet, da saznamo kakva je publika, odakle dolazi, gdje se zadržava, što ih zanima. Kada imamo taj uvid, onda možemo odgovoriti na želje naših klijenata – a one su kod svakoga drugačije.

Kada znamo što je klijentu cilj, onda možemo prilagoditi vrednovanje rezultata, tako da izdavač, urednik ili autor jednim pogledom vide kako site, pojedina rubrika ili pojedini članak odgovaraju na postavljene ciljeve.

Kako novinari reagiraju na prikaz njihovih rezultata?

Jako dobro. Ne uspoređujemo njihov rad s nekim industrijskim standardom, nego s rezultatima njihovog vlastitog rada. Mogu vidjeti kako će proći njihov novi članak u odnosu na stari ako ga preurede: primjerice, ako je dugačak i nedovoljno prohodan – tako da dodaju slike, podnaslove…

Vjerujem da smo uspjeli napraviti to da analitiku približimo novinarima – da ona postane prihvatljivija, razumljivija i nekome tko se inače ne bavi analitikom, kome ona nije bliska.