Potpredsjednica EK: Želim da EU postane središte slobode medija

European Newsroom, projekt 18 europskih novinskih agencija, povodom Dana slobode medija, 3. svibnja, razgovarao je s Verom Jourovom, potpredsjednicom Europske komisije (EK)  o Europskom zakonu o slobodi medija, inicijativi protiv tužbi SLAPP-a i općem stanju medija u Europi.

Jourova je odala počast svim novinarima i medijskim djelatnicima koji “riskiraju svoje živote da bi nas informirali”, poput onih “koji su sada na ratištu u Ukrajini, na prvoj crti pod ruskim bombama, i tamo su nam prijeko potrebni da “znamo činjenice.” Kazala je da misli i na novinare koji “rade u autoritarnim režimima i one koji su u zatvoru”.

Posebno je spomenula američkog novinara Evana Gershkovicha kojeg je Rusija uhitila u ožujku te pozvala na “nastavak pritiska” na Moskvu da ga oslobodi “jer je to drski napad na novinare, ali i na slobodu izražavanja”.

“Želim da Europska unija vodi borbu za zaštitu ovih hrabrih glasova i da postane ono što bih ja nazvala središtem slobode medija,” rekla je Jourova.

No, da bi postala središte slobode medija, EU prvo mora “dovesti svoju kuću u red”, upozorila je Jourova, koja je istaknula potrebu jačanja neovisnosti medija, zaštite javnog medijskog servisa i javne objave podataka o vlasništvu. medijskih kuća.. Treba postojati i transparentnost u pogledu novca koji vlasti troše na institucionalno oglašavanje i medija koje koriste u tu svrhu.

U rujnu prošle godine Komisija je predložila Europski zakon o slobodi medija (EMFA) kako bi se nezavisni mediji bolje zaštitili od utjecaja države. Nakon afere špijuniranja novinara, sumnje u neovisnost javnih medija i netransparentnosti vladinih medijskih kampanja, nastoji se zakonski učvrstiti načelo informacije kao javnog dobra.

Ovaj budući zakon “mnogi kritiziraju, ali mi činimo pravu stvar upozoravajući države članice da zadrže jake i neovisne javne medijske servise bez državnih ili stranačkih tendencija jer upravo to vidimo u Poljskoj i Mađarskoj”. Osvrnuvši se na kritike njemačkih izdavača na spomenuti zakon, rekla je da im je teško “progutati” da će prvi put biti regulirani na razini EU.

Europski parlament i zemlje članice EU-a trenutno pregovaraju o predloženom zakonodavstvu. Države članice mogle bi postići dogovor u Vijeću EU-a do sredine ove godine, a Europski parlament svoje stajalište mogao bi izraziti u listopadu. Zatim će dvije strane morati pregovarati o zajedničkom stajalištu.

Ovaj prijedlog, objasnila je Jourova, “također znači dobrodošlicu neovisnim medijima koji trebaju pobjeći od cenzure u svojoj domovini”, zbog čega Bruxelles pokušava “osmisliti učinkovitu pomoć ruskim novinarima koji žive u egzilu u EU kako bi mogli nastaviti raditi svoj posao.”

U Bruxellesu ocjenjuju da se situacija znatno pogoršala u nekoliko država članica te tvrde da se “moraju zaštititi uređivačka sloboda i neovisnost te snaga medija kao važnih aktera demokratskog sustava. Predlažemo zabranu uplitanja država članica ili politike u život medija i u uređivačke sadržaje”, podsjetila je Jourova.

Također je naglasila potrebu za djelovanjem, posebno u istočnoeuropskim zemljama koje su sada članice EU, ali su u prošlosti pripadale sovjetskoj orbiti, gdje su “potrebni jaki mediji kako bi se mogli suprotstaviti intenzivnoj ruskoj propagandi koja se širi jer je teren pogodan za detzingormacije.”

Jourova, koja je u prethodnom sastavu EK bila povjerenica Europske komisije za pravosuđe, istaknula je i kako ne želi “zlouporabu pravosudnog sustava protiv novinara i slobode izražavanja” u Europi.

Poseban problem su takozvane SLAPP tužbe, neutemeljene i zlonamjerne tužbe protiv novinara, medijskih kuća i aktivista kako bi ih se ušutkalo. Smatraju se posebnim oblikom uznemiravanja novinara jer se sudski procesi u pravilu vuku godinama i od optuženika iziskuju ogroman novac i vrijeme.

Krajem 2021.  godine Bruxelles je predložio Direktivu protiv SLAPP-a, čiji je cilj zaštititi novinare od zlouporabe parnica. Ta je direktiva u zakonodavnom postupku i proces “nije lak”, priznaje Jourova, iako se nada da će direktiva biti odobrena prije isteka ovog sastava Sabora sredinom 2024. godine. “Uvjerenа sam da novinari moraju raditi svoj posao bez straha”, zaključila je Jourova.