Kakve su navike korisnika društvenih mreža

Ovde tekstot možete da pročitate na makedonski

Vijesti koje čitamo na društvenim mrežama obično ne provjerimo dodatnim informacijama, glasi zaključak istraživanja o navikama korisnika društvenih mreža od strane Instituta za komunikacijske studije (IKS) u sklopu projekta Pismenost za vijesti i digitalnu pismenost – prepoznavanje lažnih vijesti.

Istraživanje je obavljeno telefonskom anketom na 1.015 ispitanika starijih od 15 godina, pri čemu je pokriveno osam statističkih regija u Makedoniji.

Četvrtina korisnika društvenih mreža (26,3 posto) rijetko zahtijeva dodatne informacije kada pročitaju neku vijest na internetu, 17 posto nikada ne traži dodatne izvore informacija, a gotovo isti broj ispitanika se uvijek informira uz dodatne izvore. Preostalih 38,1 posto ispitanika ponekad zatraži dodatne informacije u drugim izvorima medija.

Istraživanje pokazuje da samo 26,1 posto potrošača uvijek provjerava izvore vijesti koje pročitaju na Facebooku ili Twitteru. Televizija je još uvijek glavni izvor informacija u 59,3 posto slučajeva, dok se samo 27,4 posto ispitanika informira preko društvenih mreža.

Mlada publika je usmjerena prema online medijima. Gotovo dvije trećine publike u dobi od 15 do 34 godina je informirano putem društvenih mreža (59,7 posto); 82 posto ispitanika u dobi od 55 do 64 godina, informira se preko TV-a, a televizija je najvažniji medij za umirovljenike (84,5 posto).

Kao što se očekivalo, u Makedoniji politiku prati gotovo polovica ispitanika (48,7 posto), 39,1 posto zabavu i vijesti, a gospodarstvo trećina ispitanika (34,1 posto). Muškarci obično prate politiku (25,2 posto) i sport (22,9 posto), dok žene obično prate zabavu (23,8 posto) i politiku (21,1 posto). Mladi ispod 34 godina često čitaju vijesti o zabavi, sportu i kulturi; politiku češće prate oni stariji od 35 godina, dok gospodarstvo prati 20,2 posto ispitanika između 45 i 54 godina.

Što se tiče dobi, korištenje Interneta smanjuje se kako raste dob: tako 84,5 posto ljudi starijih od 64 godini ne koristi internet. Većina onih koji koriste internet su spojeni kod kuće ili na radnom mjestu. Većina (83 posto) pristupa internetu putem smartphonea ili tableta, 41,4 posto preko laptopa, a samo 28,1 posto sa stolnog računala.

Više od trećine ispitanika koji su online koriste internet za zabavu, četvrtina za neformalne komunikacije, a najmanje za informacija (23,3 posto). Polovica ispitanika ima aktivan korisnički račun na Facebooku (51 posto), dok je 26,5 posto na Instagramu.

45,5 posto ispitanika odgovorilo je da nemaju profila na bilo kojoj društvenoj mreži. Većina korisnika Facebooka potroši između jednog i tri sata dnevno, aktivni korisnici Twittera (26,6 posto) troše manje od jednog sata dnevno, a trećina ispitanika potroši više od tri sata dnevno na Instagram. Najmanje popularna je poslovna mreža LinkedIn; samo jedan posto ispitanika koristiti ovu mrežu.

Glavni navika među ispitanicima koji imaju profil na društvenim mrežama je kontakt s obitelji i prijateljima (48,8 posto), dok u 20,7 posto slučajeva imaju naviku koristiti ih za zabavu ili informacije. 40,5 posto ispitanika na društvenim mrežama prate pjevače i glumce, a zatim slijede sportaši i umjetnici, te najmanje političari (17 posto). Muškarci obično prate sport, a žene lajkaju osobe iz područja zabave. Što se tiče dobi, političari prate osobe starije od 65 godina (25 posto), a sportaše prate mladi ljudi od 15 do 34 godine.

Zanimljivo, za 71 posto mladih od 15 do 24 godine je važno mišljenje koje dijele javne osobe na društvenim mrežama.

Naviki na korisnicite na socijalni mreži

Vestite koi gi čitame na socijalnite mreži, najčesto ne gi proveruvame so dopolnitelni informacii, glasi zaklučokot na istražuvanjeto za navikite na korisnicite na socijalnite mreži što go sprovede Institutot za komunikaciski studii (IKS) preku proektot Pismenost za vesti i digitalna pismenost – spravuvanje so lažni vesti.

Istražuvanjeto e napraveno so telefonska anketa vrz 1.015 ispitanici postari od 15 godini i bile opfateni osum statistički regioni.

Četvrtina od korisnicite na socijalnite mreži (26.3%) retko baraat dopolnitelni informacii koga će pročitaat nekoja online vest, 17 posto nikogaš ne baraat dopolnitelni izvori, a rečisi isto broj ispitanici sekogaš se informiraat i od dodatni izvori. 38,1 posto od ispitanicite ponekogaš barale dopolnitelni informacii vo drugi mediumski izvori.

Istražuvanjeto pokažuva deka samo 26,1% od korisnicite sekogaš go proveruvaat izvorot na vesta koja će ja pročitaat na Facebook  ili Twitter.

Televizijata se ušte e osnoven izvor za informiranje so 59,3%, dodeka preku socijalnite mreži se informirale samo 27,4 posto od ispitanicite.

Mladata publika e sklona kon online informiranje. Skoro dve tretini od publikata vo starosna granica od 15 do 34 godini se informira preku socijalnite mreži (59,7%), 82% od ispitanicite na vozrast od 55 do 64 godini se informiraat od TV, a televizijata e najznačaen medium kaj penzionerite so duri 84,5%.

Kako što i se očekuva od sekoja anketa vo Makedonija, politika sledat rečisi polovina od anketiranite (48,7%), zabavni vesti 39,1%, a vesti od ekonomjata sledat tretina od ispitanicite, 34,1 posto. Mažite najčesto sledat politika (25,2%) i sport (22,9%), dodeka ženite najčesto sledat zabavni vesti (23,8%) i politika (21,1%).

Mladite do 34 godini najčesto čitaat vesti za zabava, sport i kultura, politika sledat najčesto onie postari od 35 godini, a ekonomija sledat 20,2% od ispitanciite pomeđu 45 i 54 godini.

Vo odnos na vozrasta, koristenjeto na internet opađa kako što rastat godinite i zatoa 84,5 posto od licata postari od 64 godini ne koristat internet.

Najgolemiot del od onie što koristat internet, se priklučuvaat doma ili na rabotnoto mesto. Mnozinstvoto od niv (83%) pristapuvaat preku smartfon ili tablet, 41,4% preku laptop, a samo 28,1% preku desktop kompjuter.

Poveće od tretina od ispitanicite koi se online, go koristat internetot za zabava, edna četvrtina za neformalno komuniciranje, a najmalku za informiranje (23,3%).

Polovina od ispitanicite imaat aktiven profil na Facebook (51%), dodeka 26,5% na Instagram. 45,5 posto odgovorile deka nemaat profil na nitu edna socijalna mreža. Najmnogu od korisnicite na Facebook pominuvaat pomeđu eden i tri časa vo denot, aktivnite tviterdžii (26,6%) minuvaat pomalku od eden čas dnevno, a edna tretina od ispitanicite pominuvaat poveće od tri časa dnevno na Instagram. Najmalku popularna e delovnata mreža LinkedIn, samo 1 posto od ispitancite ja koristat ovaa mreža.

Glavna navika kaj anketiranite što imaat profil na socijalnite mreži e kontaktot so semejstvoto i prijatelite (48,8%), dodeka po 20,7 posto za navika gi imaat zabavata ili informiranjeto.

40,5 posto od ispitanicite na socijalnite mreži sledat pejači i akteri, pa potoa sledat sportisti i umetnici, a najmalku se sledeni političarite (17%).

Mažite najčesto sledat sportisti, dodeka ženite lajkuvaat ličnosti od zabavnata sfera. Vo odnos na vozrasta, političari sledat lica postari od 65 godini (25%); sportistite gi sledat mladite od 15 do 34 godini.

Interesno, na 71 posto od mladite od 15 do 24 godini im e važno mislenjeto koe go spodeluvaat javnite ličnosti na socijalnite mreži.