Sjeverna MakedonijaOvde tekstot možete da pročitate na makedonski
U opsežnoj analizi posvećenoj temi kako rade regulatorna tijela, znanstvenica dr. Snežana Trpevska analizirala je zakone i djelovanje regulatornih tijela u tri zemlje, Makedoniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, pri čemu je poseban dio posvetila zakonima prema kojima regulatorna tijela za audio i audiovizualne usluge izdaju dozvole, odobrenja ili licence za rad novih medija.
Prvi dio te analize smo već obradili, a danas nastavljamo.
Danas se i ne može govoriti o radiodifuziji ili prijenosu programa samo kroz tradicionalne medije radio ili televiziju, jer sposobnost za primanje audiovizualnih sadržaja ogromno prošireno pojavom interneta i digitalnih načina prijenosa.
U tu svrhu audiovizualnih medijskih usluga EU Direktiva o televiziji bez granica je prenesena u nacionalno zakonodavstvo svih europskih zemalja, sa kojom se sada upravlja te uspostavljaju pravila za sve audiovizualne usluge, za tradicionalne televizije (linearna usluga) i za audiovizualne medijske usluge na zahtjev (nelinearne usluge).
Regulatorna tijela su odgovorna za provedbu tih pravila, za izdavanje raznih vrsta dozvola ili odobrenja, pod različitim uvjetima, ovisno o tome da li je usluga prijenosa putem ograničenog resursa (radiofrekvencijskog analognog ili digitalnog zemaljskog multipleksa) ili putem resursa koji je tehnički relativno neograničen (kabelska mreža, IPTV, satelit, internet itd.). Nadalje, regulatori su ovlašteni izdati certifikate ili odobriti audiovizualne medijske usluge na zahtjev, tj. tzv. nelinearne usluge medija.
U sve tri zemlje obuhvaćene ovom analizom, uvjeti pod kojima neko društvo može obavljati djelatnost radija ili televizijskog emitiranja preko ograničenih resursa su restriktivniji nego kada se izvode emitiranje (ili distribucija) na radio ili TV usluge putem elektroničke komunikacijske mreže, bilo da je to kabel, IPTV ili satelitska platforma.
Naime, da bi se emitirao radijski ili televizijski program usluga putem analogne radijske frekvencije (radio) ili digitalnog zemaljskog multipleksa (radio i TV) u sve tri zemlje regulatorna tijela trebaju prvo objaviti javne natječaje s vrlo restriktivnim kriterijima, pri čemu je okvir raznolikost i pluralizam kojem će podnositelj zahtjeva pridonijeti.
Što se tiče nelinearnih audiovizualnih usluga u Makedoniji, regulator izdaje potvrdu i navodi pružatelje takvih usluga u odgovarajućem registru, a u Hrvatskoj regulator daje odobrenje i vodi uslugu u odgovarajućem registru. U Crnoj Gori regulator ne izdaje poseban certifikat, ali operator javne komunikacijske mreže koji nudi ovu uslugu dobiva odobrenje za cijeli programski paket linearnih TV kanala, a time i katalog TV programa. Crnogorski regulator ne vodi posebnu evidenciju o tim uslugama.
S obzirom na pitanje jesu li ta tijela imala viziju za strukturalni pluralizam i strateške ciljeve, nalaz je da samo u Republici Makedoniji postoji strateški dokument koji bilježi viziju razvoja strukturalnog pluralizma. No glavni problem je da ova strategija nije dokument koji usvaja Skupština i obvezuje druge institucije da koordiniraju djelovanje i poduzimaju mjere za poticanje razvoj ciljnog audiovizualnog sektora.
U Nacrtu makedonske Strategije za razvoj emitiranja aktivnosti za razdoblje 2013.-2017., regulator je sam iznio svoju viziju o tome kakav strukturalni pluralizam u audiovizualnom sektoru treba tražiti. Zaključeno je da je sektor emitiranja raznolik, u smislu da osim javne radiodifuzne službe postoji komercijalni i neprofitni sektor, a publika ima pristup nelinearnim uslugama. Međutim, procjenjuje se da „unatoč velikom broju medija postoji potreba za povećanjem raznolikost i kvalitetu programske ponude“.
U tu svrhu predložene su brojne mjere, među kojima su za strukturalni pluralizam najvažnije sljedeće: pružiti MRT mogućnostima da ponudi specijalizirane usluge na temelju financijskih uvjeta i potreba publike; u komercijalnom sektoru potaknuti razvoj specijaliziranih programskih usluga; motivirati medije na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi pružili informacije o lokalnim i regionalnim temama i događajima; razvoj neprofitnih ustanova za emitiranje.
U Hrvatskoj je početkom 2018. godine Ministarstvo kulture u suradnji s regulatornim tijelom počelo izradu medijske strategije Republike Hrvatske. Pluralizam kao koncept i kao regulatorni cilj upisan je u temeljnim odredbama Zakona o elektroničkim medijima, a obveze javne usluge sadržane su u sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije. U kontekstu komercijalnog televizijskog sektora, iako do sada nije bilo strateškog dokumenta, regulatorna agencija je vođena po principu utvrđivanja javnog interesa prije odluke o dodjeli nove koncesije za televiziju na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Na primjer, u skladu sa Zakonom o koncesijama, Vijeće za elektroničke medije provodi pripremne radnje koje uključuju: (1) javni poziv kako bi se utvrdilo ako postoji interes za otvaranje novog medija na području koncesije između lokalnih jedinica, udruga, ustanova i drugih subjekata i (2) razvoj studije izvedivosti koja predviđa javni interes i ekonomsku održivost. Tada Vijeće može odlučiti da raspiše javni poziv da se prijave zainteresirani subjekti, a u analizi primljenih zahtjeva za nove televizijske koncesije Vijeće uzima u obzir trenutno stanje pluralizam u području koncesije. Bilo je slučajeva kada je natjecanje za nacionalnu TV koncesiju propalo jer Vijeće nije dodijelilo koncesiju kandidatu jer mu ponuda nije bila visoke kvalitete u smislu pluralizam medija, iako su bili ispunjeni tržišni i ekonomski uvjeti.
Crna Gora nije usvojila bilo koji dokument ili strateški program razvoja audiovizualnog sektora, iako prema Zakonu o elektroničkim medijima Regulator pripremila prijedlog programa za razvoj sektora koji je usvojila Vlada Crne Gore. Tijekom 2017. godine, uz potporu Vijeća Europe i Europske komisije, skupina stranih stručnjaka je sudjelovala u pripremi velike studije u sektoru medija u Crnoj Gori, koju će regulatorno tijelo koristiti kao osnova za izradu teksta nacrta programa.
Plan rada za 2018. ističe da Agencija planira izraditi prijedlog programa za razvoj sektora audio i audiovizualnih usluga koje se temelje na opširnim međusektorskim konzultacijama sa ciljem “da se optimalno koordinira aktivnosti i mjere za promicanje pravnog okvira, za stvaranja općeg ambijenta za razvoj pojedinih segmenata ovog sektora”.
Različni vidovi AAVMU USLUGI i ostapki pri lincenciranje
Vo opsežnoto istražuvanje što profesorkata po komunikologija ja naprvi za rabotata i ovlastuvanjata na regulatornite tela vo trite državi, Makedonija, Hrvatska i Crna GOra,poseben del posveti i na usporedbata kako so zakon vo ovie državi e uredeno izdavanjaeto na dozvoli, potvrdi ili lincenzi za rabota na novi mediumi
Vo denešno vreme i ne može da se govori za radidifuzni odnosno za prenos na programi samo preku tradicionalnoto radio ili televizija, tuku možnosta da se dobijat audiovizuelnite sodržini neizmerno se proširi so pojavata na internetot i so digitalnite načini na prenos. Za taa cel, Direktivata za audiovizuelni mediumski uslugi (prethodno Direktiva Televizija bez granici) koja e transponirana vo nacionalnite zakoni na site evropski zemji, sega gi ureduva i pravilata za site audiovizuelni uslugi, kako za tradicionalnata televizija(linearna usluga) taka i audiovizuelnite mediumski uslugi na baranje (nelinearni uslugi).
Regulatornite tela što se zadolženi za sproveduvanje na ovie pravila na nacionalno nivo, izdavaat različni vidovi dozvoli ili odobrenija, pod različni uslovi, vo zavisnost od toa dali stanuva zbor za prenos na uslugata preku ograničen resurs (analogni radiofrekvencii ili digitalen
terestrijalen multipleks) ili preku resurs što e tehnički relativno neograničen (kabelska mreža, IPTV, satelit, internet i dr.). Pokraj toa, regulatorite se ovlasteni i za izdavanje potvrdi, ili notificiranje na audiovizuelnite mediumski uslugi na baranje, odnosno na t.n. nelinearni mediumski uslugi.
Vo site tri zemji što se predmet na ovaa analiza, uslovite pod koi nekoj subjekt može da vrši dejnost radio ili televizisko emituvanje preku ograničen resurs se porestriktivni od onie koga emituvanjeto (ili distribucijata) na radiskite ili TV-uslugi se odviva preku elektronska komunikaciska mreža, bilo da e toa kabelska, IPTV ili satelitska platforma.
Pokonkretno, za emituvanje radiski ili televiziski programski servis preku analogna radiofrekvencija (za radio) ili digitalen terestrijalen multipleks (za radio i televizija) vo site tri zemji treba prvo da se objavi javen konkurs so mošne restriktivni kriteriumi, vočii ramki e i raznovidnosta i pluralizmot kon koi bi pridonel aplikantot.
Vo ovoj del na analizata se dava pregled na različnite vidovi AAVM-uslugi i režimite ili uslovite pod koi može nekoj subjekt da gi vrši. Potoa, vrz osnova na dostapnite dokumenti i rezultatite od intervjuata, se prezentira kakva e vizijata na trite regulatori za strukturniot pluralizam vo audiovizuelniot (odnosno televiziskiot sektor), dokolku postoi takva vizija vo nekoj formalen dokument, a na krajot se pretstavuva komparativno kakva e realnata slika na strukturniot pluralizam vo audiovizuelniot sektor na trite zemji.
Za nelinearnite audiovizuelni uslugi vo Makedonija regulatorot izdava potvrda i gi vpišuva davatelite na vakvi uslugi vo soodvetniot registar, a vo Hrvatska regulatorot izdava odobrenie i ja vpišuva uslugata vo soodvetniot registar.
Vo Crna Gora regulatorot ne izdava posebna potvrda ili
odobrenie, tuku operatorot na javnata komunikaciska mreža što ja nudi uslugata dobiva odobrenie za celiot programski paket linearni TV-kanali, a so samoto toa i za katalogot na TV-programi što gi nudi na baranje. Crnogorskiot regulator ne vodi poseben registar na ovie uslugi.
Na prašanjeto dali ovie tela imaa Vizija za strukturniot pluralizam i strategiski celi, soznanijata se deka, samo vo Republika Makedonija postoi strategiski dokument vo koj e zapišana vizijata za razvoj na strukturniot pluralizam.
No, kako što beše prethodno spomenato, glavniot problem e vo toa što ovaa strategija ne e dokument što go usvojuva Sobranieto i što gi obvrzuva i drugite institucii koordinirano da dejstvuvaat i da prezemaat merki so koi se pottiknuva
razvojot na cel audiovizuelen sektor.
Vo Predlog-strategijata za razvoj na radiodifuznata dejnost za periodot 2013-2017 godina, samiot regulator ja zacrtal svojata vizija za toa kako, meǵu drugoto, treba da izgleda i strukturniot pluralizam vo audiovizuelniot sektor. Se konstatira deka radiodifuzniot sektor e raznoviden, vo smisla deka pokraj javniot radiodifuzen servis, postoi komercijalen i neprofiten sektor, a publikata ima pristap i do nelinearni uslugi. Sepak, se ocenuva deka „i pokraj golemiot broj mediumi, postoi potreba za zgolemuvanje na raznovidnosta i na kvalitetot na programskata ponuda“.
Za taa cel se predlagaat niza merki, meǵu koi za strukturniot pluralizam se najvažni slednive: na MRT da ì se dadat možnosti da nudi i specijalizirani servisi, vrz osnova na finansiskite uslovi i potrebite na publikata; vo komercijalniot sektor da se stimulira razvojot na specijalizirani programski servisi; da se motiviraat mediumite na lokalno i na regionalno nivo da obezbeduvaat informacii za lokalni i za regionalni temi i nastani; pravecot na razvoj na neprofitnite radiodifuzni ustanovi da se razraboti vo poseben dokument; da se stimulira razvojot na multietnički mediumi i dr.
Vo Hrvatska, od početokot na 2018 godina, Ministerstvoto za kultura vo sorabotka so regulatornoto telo započna da raboti na mediumska strategija na Republika Hrvatska. Pluralizmot kako koncept i kako regulatorna cel e vpišan vo osnovnite odredbi na Zakonot za elektronskite mediumi, a vo pogled na obvrskite na javniot servis isto taka e sodržan i vo dogovorot meǵu Vladata na Republika Hrvatska i Hrvatskata radio-televizija. Vo kontekst na komercijalniot televiziski sektor, iako dosega ne postoel strategiski dokument, regulatornata agencija se vodela od načeloto za utvrduvanjena javniot interes pred da odluči da dodeli nova koncesija za televizija na državno ili na regionalno nivo. Na primer, vo soglasnost so Zakonot za koncesii, Sovetot za elektronski mediumi sproveduva podgotvitelni dejstva što se sostojat od: (1) raspišuvanje javen povik za da se utvrdi
dali postoi interes za otvoranje nov medium na podračjeto na koncesijata meǵu lokalnite edinici, združenija, ustanovi i drugi subjekti i (2) izrabotka na studija za opravdanost vo koja se utvrduva javniot interes i ekonomskata opravdanost. Duri potoa Sovetot može da odluči da raspiše javen povik na koj apliciraat zainteresirani subjekti, a pri analizata na pristignatite baranja za novi TV-koncesii,
Sovetot ja zema predvid i postojnata sostojba so pluralizmot na podračjeto na koncesijata. Imalo slučai koga bil raspišan konkurs za nacionalna TV-koncesija, no Sovetot ne ja dodelil na nitu eden kandidat bidejḱi ponudite ne bile kvalitetni od aspekt na mediumskiot pluralizam, iako pazarnite i ekonomskite uslovi bile ispolneti.
Vo Crna Gora dosega ne e usvoen nekakov strategiski dokument ili programa za razvoj na audiovizuelniot sektor, iako spored Zakonot za elektronski mediumi
regulatornoto telo izrabotuva predlog-programa za razvoj na sektorot što ja usvojuva Vladata na Crna Gora.
Vo tekot na 2017 godina, so poddrška na Sovetot na Evropa i Evropskata komisija, grupa stranski eksperti bea angažirani za izrabotka na golema studija na mediumskiot sektor na Crna Gora, koja regulatornoto telo ḱe ja koristi kako osnova za izrabotka na tekstot na predlog-programata. Vo Planot za rabota za 2018 godina se naglasuva deka Agencijata planira da podgotvi predlog-programa za razvoj na sektorot na AAVM-uslugi, vrz osnova na široki meǵusektorski konsultacii so cel „…optimalno da se koordiniraat aktivnostite i merkite za unapreduvanje kako na zakonskata ramka, taka i na opštiot ambient za razvoj na oddelni segmenti na ovoj sektor“.
SLEDUVA Kakva e relanata sostojba so strukturniot pluralizam vo televiziskiot sektor
