Ovih se dana navršila godina od stupanja na snagu izmijenjenog hrvatskog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (22.10.2021.), u koji je implementirana i važna europska Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU.

Danas, gledajući unatrag u razdoblje prije travnja 2019. godine, u vrijeme donošenja Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu u Europskom Parlamentu, jasno je da su panična upozorenja velikih tehno kompanija koja su punila medije bila lobističke floskule. Ništa od onoga čime su big-tech divovi, protivnici Direktive i njezine implementacije u hrvatsko zakonodavstvo plašili građane, hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu kao i one u Hrvatskom i Saboru, nije se dogodilo. Katastrofična predviđanja o zakidanju slobode govora i ostalih građanskih sloboda, bila su neutemeljena. Internet je danas i dalje slobodan, nema automatskih filtera radi cenzure i progona koji su se najavljivali, popularni memovi i gifovi nisu nestali – sve nas i dalje dobro nasmijavaju i jednako se lako dijele.

No danas se sigurno i s olakšanjem može reći da „Internet više niji isti“. Ne zato jer ga je uređenje zakonodavnog okvira i odnosa na digitalnom tržištu srušilo. Istina je, neke su stvari postale kompliciranije, no to je razumljivo. Internet zadnjih godina počinje biti uređeno ali i dalje slobodno mjesto. Na njemu se sad sve više poštuju slobode i prava i kreativaca i autora čiji se sadržaji koriste, kao i onih koji omogućavaju takva korištenja – servisi i platforme, ali i onih koji na internetu uživaju u sve većoj i bogatijoj ponudi – krajnji korisnici.

U proteklom razdoblju, od 2019. do danas, vidljivi su pozitivni pomaci koji su se na digitalnom tržištu dogodili i za hrvatske građane i za hrvatske glazbene autore, kreativne poduzetnike na čijim proizvodima to tržište i počiva;

– u Hrvatskoj je HDS ZAMP, kao opunomoćenik glazbenih autora i nositelja prava, zaključio ugovore s najvećim svjetskim streaming servisima poput Deezera, Spotifya, Apple Musica, Amazon Musica, YouTube Musica, TIDALa, te s audiovizualnim platformama kao što su Netflix, Amazon video i Disney+. Pregovori s drugim, manje poznatim servisima i platformama, još su u tijeku ili u fazi finalizacije.

– građani su oslobođeni odgovornosti za upload svojih kućnih uradaka na platforme za učitavanje sadržaja poput YouTube-a, Facebooka, Instagrama ili TikTok-a.

– za sva ova korištenja njihovih djela, hrvatski kreativni stvaratelji imaju osigurana minimalna prava, i koliko-toliko pravednu naknadu za svoj rad i korištenje njihovih djela na digitalnom tržištu.

To su tek neki od već sad vidljivih rezultata donesenih izmjena, a u budućnosti će slijediti i drugi. Hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u koji je Direktiva implementirana, dao je i autorima glazbenih djela u našoj zemlji alate da putem svojeg predstavnika, Hrvatskog društva skladatelja i njegove službe ZAMP, ostvare pravedniju poziciju na digitalnom tržištu. To se pokazalo iznimno važnim upravo u trenutku kad je epidemija COVID-19 glazbenicima preko noći na 2 godine onemogućila rad „na terenu“. Povećanje prihoda s digitalnog tržišta, uz druge korake koje je Služba ZAMP napravila, značajno je pomoglo umanjiti nastale rupe u budžetu svakog glazbenog autora. Istodobno, zakonom je digitalnim servisima omogućeno da vrlo jednostavno pribave licence za takvo korištenje sadržaja. Zajamčena im je pravna sigurnost ali i tržišno pravedniji položaj u odnosu na platforme za učitavanje sadržaja, s kojima je HDS ZAMP također odnose ugovorno uredio. Time je za prosječnog građanina povećana legalna ponuda glazbe, a skinuta odgovornost prilikom postavljanja sadržaja na platforme. Stvari se – polako ali sigurno – ipak sređuju.

Razvoj digitalnog glazbenog tržišta godinama se odvijao gotovo potpuno bez poštivanja prava autora glazbe. Sada je došlo vrijeme za prepoznavanje i prihvaćanje njihove vrijednosti na polju glazbenog streaminga. Europska autorska društva okupljena u svoju krovnu organizaciju GESAC objavila su nedavno „Studiju o mjestu i ulozi autora i skladatelja na europskom tržištu glazbenog streaminga“ koja pruža odličan prikaz i detaljnu analizu uskih grla, nelogičnosti i nepravilnosti tog tržišta. U fokusu studije je odgovor na pitanje: kako za autore i druge nositelje autorskog prava povećati udio od prihoda s tržišta glazbenog streaminga i kako osigurati pravedniji glazbeni ekosustav, prilagođen autorima? Studija i kreatorima europskih i nacionalnih politika pruža vrlo koristan uvid u to pitanje, kao i konstruktivne ideje za gradnju ekosustava streaminga koji treba biti održiviji i osjetljiviji za autore i europsku kulturnu raznolikost.
To je novi izazov s kojim će se u narednom periodu suočiti autorska društva diljem Europe i svijeta. HDS ZAMP će se kao služba koju je za to opunomoćilo više od 10 tisuća glazbenih autora i drugih nositelja prava, tim pitanjima aktivno baviti te sudjelovati u stvaranju pravednijih odnosa na glazbenom tržištu za sve.

O navedenom će se konkretnije raspravljati i na 10. Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji, 24. i 25. studenog u MSU, Zagreb.

HDS-ZAMP poziva sve zainteresirane da dođu na konferenciju koja će pod motom „Budućnost kreativnosti“ pogledati 10 godina unaprijed od danas, u svijet glazbe tehnologije, kreativnosti i prava svakog pojedinca 2032. godine.

Više o konferenciji: www.makk.hr