Medijska propaganda kao oružje rata

Medijska propaganda je oružje rata koje svi koriste, a kod izvještavanja o ratnim zbivanjima važno je transparentno navesti izvor svih iznesenih tvrdnji i ništa ne uzimati zdravo za gotovo.

To su ocijenili novinari Raskrinkavanja, Faktografa i Televizije N1 u tekstu koji je urađen u sklopu projekta Društva profesionalnih novinara Crne Gore i Centra za demokratsku traniziciju (CDT).

Urednik portala Raskirinkavanje CDT-a Darvin Murić kazao je da su od početka agresije, zajedno sa kolegama iz regiona i SEECheck mreže, zabilježili stotine dezinformacija u vezi sa ratom u Ukrajini.

On je rekao da su dominirale lažne vijesti, plasirane sa namjerom da isprate ruske narative o “denacifikaciji” Ukrajine, pokušaji da se cijela Ukrajina i njeno stanovništvo prikažu kao nacisti i fašisti. “Bilo je mnogo pokušaja da se diskredituje predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, različitim tvrdnjama, od toga da je narkoman do toga da promoviše nacističke simbole”, rekao je Murić.

Govoreći o izvještavanju crnogorskih medija, Murić je kazao da su oni koji spadaju u “mejnstrim” položili ispit kada je u pitanju izvještavanje o ratu u Ukrajini. On je kazao da su na drugoj strani oni koji od početka podržavaju agresiju Rusije i šire njene narative nazivajući Ukrajince nacistima, ukronacistima i drugim sličnim imenima, a svakog ko ih podrži fašistom. “Ipak, najbolje je reći da to zapravo nijesu mediji već dio propagandne mašinerije”, smatra Murić.

Govoreći o društvenim mrežama kao sve popularnijem izvoru informacija medija, urednik Raskrinkavanja je kazao da je to mač sa dvije oštrice, jer istovremeno svaki građanin može biti dezinformator i objaviti neistinu. Murić je kazao da novinari moraju da biraju izvore informacija.

Da su novinari u nezavidnoj situaciji saglasni su i iz hrvatskog Faktografa. “Dio svakog rata je i informacijski rat, u kojem se zaraćene strane takođe bore za prevlast, pri čemu im je vrlo važno da novinare uvjere u istinitost svoje strane priče, dok je istovremeno u ratnim uslovima vrlo teško provjeriti ko iznosi tačne, a tko netačne, manipulativne ili nepotpune informacije“, kazali su iz Faktografa. Oni su dodali da je zato kod izvještavanja o ratnim zbivanjima uvijek važno transparentno navesti izvor svih iznesenih tvrdnji i ništa ne uzimati “zdravo za gotovo”.

Iz Faktografa su kazali da su netačne informacije posebno bile vidljive u prvih 48 sati rata i da je u središtu digitalnog rata aplikacija Telegram.

Novinar N1 Petar Gajić kazao je da su srpski mediji potpuno podijeljeni kada je riječ o izvještavanju o situaciji u Ukrajini. “Ili su proruski ili prozapadni. Kritičko promišljanje, traženje druge strane i distanciranje od izvora informacija prava su rijetkost”, rekao je Gajić. Prema njegovim riječima, ruski uticaj je veliki, posebno na portale koji su u velikom broju neselektivno prenosili informacije u korist Moskve.

Čak i na javnom servisu gdje su prenošene izjave ruskih vojnih zvaničnika bez ograđivanja, te su u izvještajima reportera Radio televizije Srbije (RTS) korišćeni izrazi “specijalna vojna operacija”, “oslobođeni gradovi”, “denacifikacija”, rekao je Gajić dodajući da je vremenom RTS ublažio pristup.