• Riječima prve spikerice Božene Begović, Halo,halo, ovdje Radio Zagreb, na današnji dan 1926. godine u 20.30 sati na srednjem valu od 350 metara započelo je emitiranje Radio Zagreba. Prvih 14 godina rada Radio stanica Zagreb bila je u privatnom vlasništvu dioničkog društva Radio Zagreb. Prvog svibnja 1940. Radio Zagreb je nacionalizirala Banovina Hrvatska. Preko Radija Zagreb Slavko Kvaternik je 10. travnja 1941. proglasio uspostavu NDH. Poslije 1945. Radio Zagreb djeluje kao državno poduzeće, a kasnije društveno i javno poduzeće (ustanova). Prvo sjedište Radija Zagreb bilo je na adresi Markov trg 9, drugo u Vlaškoj ulici 116, a zatim u Šubićevoj 20. Danas je sjedište na Prisavlju u Zagrebu.
  • Dana 15. svibnja 1956., na 30. obljetnicu emitiranja programa Radija Zagreb u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i u ovom dijelu Europe. Osnivač i prvi generalni direktor RTV Zagreb je bio narodni heroj Ivan Šibl, po kojem se danas zove nagrada za životno djelo HRT-a. Izravnim prijenosom svečanog otvorenja Zagrebačkog velesajma na južnoj obali Save 7. rujna 1956. počelo je emitiranje Televizije Zagreb.
  • Na današnji dan 1970. godine u sklopu ondašnjeg Narodnog sveučilišta Juraj Kokot (danas Pučko otvoreno učilište Velika Gorica) započela je s emitiranjem Radio Velika Gorica (RVG). Radio je bio smješten u potkrovlju i dnevno emitirao tri do četiri sata programa. Početak u skromnim uvjetima nije ih obeshrabrio; duša radija od početka bio je tehničar Stjepan Ivaci, a dolaskom novih snaga, Gordane Lešnik, Josipa Frkovića, Vlade Horine, Jure Hrvačića, Borislava Zimonje i drugih, podizala se i kvaliteta rada. Blizina Zagreba, uvođenje noćnog programa sredinom osamdesetih i jaka autorska ekipa doprinjeli su velikoj slušanosti i popularnosti RVG-a pa bi se moglo reći da je to bio prvi komercijalni radio u Hrvatskoj još u socijalizmu. RVG je 2010. promijenio ime u Totalni FM, da bi 20.1.2016., postao Gold FM. 
  • Na današnji dan 1989. godine započelo je u Beogradu emitiranje omladinske radio stanice B92. Radio B92 ubrzo postaje jedan od vodećih predstavnika nezavisnog novinarstva. U trenutku kada Slobodan Milošević dolazi na vlast, Radio B92 kritizira govor mržnje i postaje jedan od rijetkih slobodnih medija. Neprestano sukobljavanje sa Miloševićevim režimom, kritiziranje nasilja i netolerancije, upotpunjeni su brojnim građanskim, antiratnim i humanitarnim akcijama. Traje gerilska borba, tokom koje je rad B92 četiri puta zabranjivan. Prve dvije zabrane posljedica su objektivnog izvještavanja sa građanskih demonstracija protiv vlasti 1991. i 1996. godine. Obje zabrane ukinute su u roku od nekoliko dana, zahvaljujući pritisku domaće javnosti i međunarodne zajednice. Oktobra 1998. godine, pred rat na Kosovu, Miloševićev režim pojačava pritisak, donoseći restriktivni Zakon o javnom informisanju, sa namjerom da utiša i onesposobi kritičke glasove. Početak NATO bombardiranja iskorišten je tako za obračun sa neposlušnima. Emitiranje Radija B92 i više drugih stanica u ANEM-ovoj mreži zabranjeno je. Nekoliko dana po zabrani emitiranja, B92 je nasilno preuzet. Dolazi novo rukovodstvo, koje je nelegalno imenovala tadašnja vlast. Po završetku NATO bombardiranja, zahvaljujući frekvenciji koja je posuđena od beogradskog Studija B, prvobitna ekipa B92 vratila se na radio-valove kao Radio B292. U maju 2000. godine, nakon nelegalnog upada predstavnika Miloševićeve vlasti u Studio B, rad Radija B92 još jednom je onemogućen. Polulegalni rad u nemogućim uvjetima trajao je sve do demokratskih promjena u oktobru 2000. godine. Tada su zaposleni u B92 uspjeli ponovno uspostaviti kontrolu nad radijom. U okviru radija svoje emitiranje krajem 2000. godine započinje i TV B92. Radio je 2015. godine promijenio ime u Play radio.
  • Trend radio Velika Kladuša nezavisni je elektronski medij koji je sa radom počeo na današnji dan 2018. godine na frekvenciji 91,6 MHz. Trenutno signalom pokriva općinu Velika Kladuša, veći dio Cazina, Bihaća, Bužima, Bosanske Krupe, Novog Grada, kao i susjedne gradove i općine u Hrvatskoj.