Društvene mreže (Facebook, Instagram, Twitter, Blogovi, YouTube itd.) ne spadaju u elektroničke publikacije po aktualnim zakonskim odrednicama i pojam medija kakav danas poznajemo, no zbog svog značaja i društvenog upliva vrlo su utjecajne.

Iako su prve društvene mreže nastale u devedesetima prošlog stoljeća, snažno su se počele širiti polovinom dvijetisućitih. U tih petnaestak godina postojanja Facebook je dosegao brojku veću od 2,3 milijarde korisnika. YouTube više od 1,9 milijardi, a Instagram, koji je popularan među mladima, broji više od jednu milijardu. Ogroman je to „medijski“ prostor koji ne možemo zanemariti u ovoj knjizi.

Uostalom, tko danas sa sigurnošću može tvrditi da se u budućnosti neće dogoditi određena regulacija i tog područja te svrstavanja u pojam medija. Posebno zbog toga što često dolazi i do zlouporabe društvenih mreža nekontroliranim širenjem lažnih ili neprovjerenih informacija za koje ne postoji efikasna zakonska sankcija. Na takve slučajeve zakonodavci najčešće reagiraju. Život nas najbolje uči da ono što nam se danas čini nemogućim, uskoro postane stvarnim.

Društvene mreže kao medij

No upravo su i tradicionalni mediji puno doprinijeli da utjecajni twiteraši, poznati blogeri i facebook komentari budu sveprisutni tako što su ih oni znali često koristiti kao relevantan izvor informacija i komentara određenih događaja unutar svojih radio i TV emisija ili pak komentara na web portalima. Tako je krug zatvoren. Iz gore navedenog lako je zaključiti da tradicionalni mediji donekle više ne mogu biti aktualni ako ne koriste kao izvor informacija i društvene mreže.

Brzina komunikacije i razmjena informacija najbrža je upravo na društvenim mrežama. Interaktivnost, iskazivanje osobnih stavova, komentara i diskusija s drugim članovima društvenih mreža stvara svojevrsnu elektroničku propagandnu mašineriju od „usta do usta“ kao nekada „radio Mileva“ samo danas puno brže putem modernih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Reakcije utjecajnih ljudi na aktualna društvena zbivanja kroz ove kanale, ma koliko ona bila subjektivna, igraju značajnu ulogu u kreiranju javnog mijenja. Mogli bismo reći da, kao što su to nekada bili tradicionalni mediji (radio, tv, tisak), danas su dobrim dijelom društvene mreže kreatori društvenih promjena.

Tipičan primjer toga bila je predizborna kampanja Donalda Trumpa, koji je svoj Twitter profil pretvorio u svoj „medij“. Javni mediji neskloni Trumpu svojski su se trudili prikazati ga kao kandidata koji ne zaslužuje biti predsjednikom SAD-a. No Trump je vješto koristio snagu ove društvene mreže i pobijedio. On i danas uspješno twita svoje medijske objave, a tradicionalni mediji diljem svijeta koriste ga kao izvor informacija. Društvene mreže su na ovom primjeru pokazale da više ništa nije isto i da, nažalost tradicionalnih medija, neće biti povratka na staro.

Situacija u Hrvatskoj

Izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2019. godinu zorno nam pokazuju kakvi su podaci o korištenju društvenih mreža u Hrvatskoj. Od ukupnog broja onih koji se koriste internetom, 72 posto njih koristi društvene mreže za zabavu, informiranje, komentiranje ili samo „kibiciranje“. To svrstava Hrvatsku po uporabi društvenih mreža na 16. mjesto u Europi, no porast broja korisnika je svakodnevan. U apsolutnim brojkama se radi o 1,9 milijuna korisnika Facebooka i oko 1,1 milijun korisnika Instagrama.

YouTube se u hrvatskoj javnosti prvi put u većoj mjeri spominjao početkom 2007. godine, kada je na njega jedan korisnik postavio isječke govora tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina kako bi ga ismijao. Kirin je oštro napao autora filma, čime se izložio još većoj poruzi javnosti, zbog toga što je servis pogrešno nazvao “Jubito”.

Joomboos, koji je u vlasništvu izdavača dnevnih novina 24 sata, trenutno je najveća youtuberska platforma kanala u Hrvatskoj na kojoj su okupljeni najpopularniji regionalni youtuberi. Kanal je pokrenut prije četiri godine i okuplja neka od istaknutijih imena domaćeg YouTube-a. “U vrijeme kada smo pokretali JoomBoos u Hrvatskoj je bilo aktivno tek nekoliko youtubera, a onda je, u nekoliko godina, iz nečega što su mnogi iskusniji kreatori medijskog sadržaja smatrali sporednim izraslo nešto ogromno. Stvorili smo od te 2015. nekoliko uspješnih serijala, projekata i napravili pravu revoluciju u medijskoj industriji koja je neke možda podosta iznenadila. Danas je JoomBoos inkubator talentiranih kreatora i influencera, ali i platforma u koju sve više vjeruju oglašivači”, objasnio je glavni kreator JoomBoosa, Matej Lončarić za Poslovni dnevnik u rujnu prošle godine.
Sadržaj na JoomBoosu namijenjen je generacijama Y (rođeni od 1981. do 1995.) i Z (rođeni nakon 1995. godine), a ima gotovo 500 tisuća pretplatnika i 1.500.000 gledatelja.

Utjecaj blogera i tzv. influencera na ukupnu komunikaciju u Hrvatskoj, kao i u svijetu, također sve više raste. Influenceri su pojedinci, osobe od javnog značaja koje svoje društvene mreže (najčešće Instagram) ili blogove koriste za utjecaj na potencijalne kupce određenih brandova koji im za te usluge plaćaju. Postoji i DIABLOG, hrvatska konferencija o blogerima i blogerskoj zajednici, čije se prvo izdanje održalo krajem 2016. godine.

Usluge na zahtjev

Usluge na zahtjev su usluge koje omogućavaju korisnicima da gledaju ili slušaju medijski sadržaj onda kada to oni žele, a ne onda kada je neki sadržaj na rasporedu u neko određeno vrijeme (tzv. linearna televizija). Postoje razni modeli distribucije sadržaja – putem interneta, IPTV usluge, korisničkih uređaja i na druge načine te u raznim kombinacijama naplate sadržaja ili kao usluga bez naplate. Za pružanje ovih usluga potrebno je prethodno dobiti dopuštenje Vijeća za elektroničke medije pa u ovom poglavlju spominjemo samo usluge na zahtjev koje su dobile isto.

Korištenje usluga video na zahtjev također rastu. Uporaba istih znatno se povećala tijekom prošle godine (skok sa 17 posto 2017. na 26 posto 2018.) i Hrvatska je sada na 12. mjestu, neznatno ispod prosjeka EU-a od 31 posto. Dobar je ovo vjetar u leđa inovativnoj usluzi Pickbox Now, koju je 2014. godine pokrenula Sanja Božić Ljubičić zajedno s Tomislavom Piskom.

Pickbox Now je internetski servis za streaming filmova i televizijskih serija dostupan korisnicima s područja Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Ovu uslugu mnogi prepoznaju kao “domaći Netflix“. Postoje tri vrste dostupnosti Pickboxa, kao samostalna naplatna internet platforma, kao naplatna videoteka na platformi Hrvatskog Telekoma i kao linearan kanal u osnovnom paketu usluga televizije MAX TV.

I usluga Nova plus, donedavno poznata kao Oyo, radi na sličnom principu. Na ovoj platformi možete gledati emisije iz produkcije Nove TV te serije, filmove i premium sportske sadržaje, poneke i prije premijernog emitiranja na linearnim TV kanalima Nove TV. Usluga je također naplatna, osim besplatnih sadržaja iz produkcije Nove TV koje je moguće gledati do 7 dana unatrag.

RTLplay je online platforma RTL televizije za besplatno gledanje propuštenog sadržaja, ali isto tako i stream uživo RTL kanala te ekskluzivan sadržaj pojedinih formata. Osim mogućnosti gledanja emisija i serija na zahtjev, RTLplay nudi i kratke videoforme vezane za određene emisije i specijalizirane kanale kao što je bio Big Brother.

Iako je ovo knjiga o privatnim elektroničkim medijima, zbog želje da se sve usluge na zahtjev nađu na jednom mjestu, spomenut ćemo i multimedijsku internetsku uslugu javnog radio i TV servisa nazvanu HRTi, preko koje je moguće linearno gledati i slušati nenaplatno sva četiri TV kanala i sve radijske programe te koristiti video na zahtjev.

Također u standardnoj ponudi kablovskih i IPTV operatera nalaze se usluge videa na zahtjev odnosno digitalne videoteke u kojima se mogu naći različiti programski sadržaji većinom s naplatom.

Internet radio, Podcast i HbbTV

Linearni internet radio, koji istovremeno nije dostupan i putem zemaljskih odašiljača nije ozbiljnije „pustio korijenje“ među slušateljima. Slabašni pokušaji nisu ostvarili veći uspjeh, no ipak poneki postoje i opstoje dugi niz godina poput Radio Deejay-a (od 2000. godine) i Radio 808 (od 2011.). Jedan od posljednjih pokušaja je Tranzistor iz Đakova Ruže Mikešić koji je s emitiranjem krenuo prošle godine.

Premda živimo u eri u kojoj naprosto gutamo sve digitalno, postoji jedan oblik elektroničkog izražavanja koji u Hrvatskoj nije zaživio – a to je podcast. Ta forma toliko je nepopularna da nemamo čak ni loše pokušaje da se njezin naziv prevede na hrvatski jezik, nemamo podcaste o kojima se masovno priča, o zvijezdama da i ne govorimo“, napisao je Ilija Matanović u autorskom tekstu u Jutarnjem listu 29. 4. 2018. Podcast je zapravo internetski radio na zahtjev, odnosno snimljene govorne emisije raznolikih tema koje se mogu streamati ili skinuti na pametni telefon, tablet ili računalo. Počeci hrvatskih pokušaja podcasta krenuli su u drugoj polovici dvijetisućitih bez šireg odjeka u javnosti. Posljednji pokušaj podcasta pokrenuo je Darko Buković, a njegov projekt specijaliziranog poslovnog podcasta zove se PoslovniFM-zvuk dobrog posla.

Nova TV je jedina televizija u Hrvatskoj koja je pokrenula i hibridnu televizijsku uslugu koja je potpuno besplatno i bez registracije dostupna svim korisnicima koji primaju DVB-T signal te posjeduju televizor koji podržava HbbTV standard. Servis nudi prikaz vijesti, informacija, vremenske prognoze, a omogućuje i pregled emisija i vijesti iz arhive Nove TV.

HbbTV je (akr. od engl. Hybrid Broadcast Broadband TV) tehnologija koja na ekranu TV uređaja kombinira uslugu emitiranja s uslugama dostupnim preko interneta. To je omogućeno slanjem dodatnih podataka uz TV signal koji pokreću odgovarajuću aplikaciju za pristup sadržaju dostupnom preko interneta. Za pristup i upravljanje aplikacijama koriste se tipke daljinskog upravljača (najčešće crvena tipka).
HbbTV standard podržava više od 90 posto svjetskih proizvođača TV uređaja i jedini je standard koji omogućuje izravnu vezu između linearnog programa i nelinearnog sadržaja, no činjenica je da televizori u Hrvatskoj ipak većinom nisu opremljeni s ovom tehnologijom.