Nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način kozumiraju medijski sadržaj, a medijska pismenost treba da postane obavezan predmet za srednjoškolce.

Za to se, povodom dvodnevnog treninga za nastavnike/ce, koji je organizovala nevladina organizacija Juventas u okviru projekta “Unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, založila profesorica književnosti Božena Jelušić, jedan od predavača na treningu.

Situacija u Crnoj Gori je specifična, jer predmet medijske pismenosti postoji već 11 godina kao izborni predmet u gimnazijama, ali nije, kako je rekla Jelušić, napravljen suštinski pomak. Do sada se nije uradilo ono što je suštinsko – da to postane obavezan predmet za sve srednjoškolce i da se na prilagođen način uvede u osnovne škole. Crna Gora je propustila stratešku prednost koju je imala u odnosu na sve ostale države, ne samo regiona, smatra Jelušić.

Ona smatra da su se novi mediji i nove medijske tehnologije pokazali “i kao mogući oblici kompromitacije bilo kog života u demokratskom društvu, samodemokratskog građanstva, pitanja javnog mnjenja, kredibiliteta svih odlika, a najzad i samih izbora na bilo kom nivou“.

Jelušić kaže da je pojam medijske pismenosti širi od sposobnosti čitanja, govorenja i slušanja, i da u sadašnjem trenutku podrazumijeva informacionu pismenost. U obilju informacija, zapravo je bitna navigacija, odnosno kako doći do informacija, da li su one kredibilne, kako ih koristiti, da li su one plagijat,

Ona je istakla da nastavnici i profesori moraju da usvoje novine koje donosi tehnološki napredak, kako bi ih približili učenicima i naučili ih da na efikasan način kozumiraju medijski sadržaj.

„Vi morate da se sprijateljite sa medijima. Ne treba da pobjegnete od činjenice da je smartfon takođe alatka obrazovna. Umjesto da se predstavljate kao neko ko brani i ko se distancira od toga, vi idete u susret tehnološkom izazovu i pokušavate da učenicima, na primjeru novih medija, usadite svijest i da je svaka medijska poruka konstruisana i da je korišćen jezik medija“, poručila je Jelušić.

Ona je kazala da svaka medijska poruka nosi određen sistem vrijednosti i ideologiju, kao i da ima svoju svrhu, koju učenici treba da shvate u cilju usvajanja kritičkog pristupa prema medijima.

„Kada se to shvati i kada se učenik na taj način pozicionira, postavljajući uvijek kritička pitanja, dobija ono što je u svim obrazovnim sistemima širom svijeta najbitnije, a to je kritičko mišljenje, učenje za cio život i kako se uči“, rekla je Jelušić.

Uvođenje medijske pismenosti, kaže Jelušić, nije značajno samo sa stanovišta te oblasti, već sa aspekta „ozdravljenja i prilagođavanja obrazovnog sistema“.

„Moja je pretpostavka, kao nastavnice koja se time bavila deset godina, da bi PISA rezultati testiranja u Crnoj Gori bili neuporedivo bolji ukoliko bi imali više predmeta koji na drugačiji način pristupaju bazama znanja i koriste simulaciju, predstavljanje i sve metode koje koriste moderni mediji. Djeca ne razmišljaju više na način na koji je razmišljala moja generacija, ne misle linearno i upravo zbog toga su im potrebni nastavnici sa drugačijim pristupom“, objasnila je Jelušić.

Projekt asistent u NVO Juventas Mićan Andrijašević kazao je da je cilj treninga za nastavnike izgradnja kapaciteta nastavnog osoblja kako bi bili u mogućnosti da predaju medijsku pismenost kao izborni predmet za drugi ili treći razred gimnazije.