List Borba, osnovan je na današnji dan 1922. godine, u Zagrebu kao organ (stranačko glasilo) Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). List je izlazio kao tjednik sve do 13. siječnja1929. godine, kada je nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature zakonom zabranjen. Urednici lista bili su osuđeni na 5 do 12 godina zatvora. Nakon zabrane Borba povremeno izlazi kao nominalno nezavisni politički i društveni tjedni list, ali često mijenja nazive (Borba, nezavisan politički i društveni list, Borba organ Nezavisne radničke partije, Radnička Borba, Borba radničko seljačke novine).

Ponovo je pokrenuta odmah na početku Drugoga svjetskog rata u oslobođenom Užicu (na listu je označen Beograd), od 19. listopada do 27. studenoga 1941. godine. Nakon toga redakcija i tehnika se seljaka ali list uz česte prekide ipak izlazi, od 1. listopada 1942. do 27. veljače 1943. godine tiska se u selu Driniću (Bosanska krajina) pa potom u Prilukama.

Nakon oslobođenja Beograda (20. listopada 1944.), redakcija se seli u Beograd, od tada list počinje redovito izlaziti od 15. studenoga 1944. godine kao glasilo KPJ, i to na ćirilici i latinici. List se ubrzo etablira u nešto poput službenog glasila tadašnje vlade Demokratske Federativne Jugoslavije urednici su mu najutjecajniji političari toga doba. Od 22. listopada 1948. godine list se paralelno izdaje i u Zagrebu, koje vremenom postaje latinično izdanje istog lista.

Od privredne reforme 1964. i prijelaza s centalizirane privrede na samupravnu, te veće uloge republika i njihovih regionalnih centara, počinje pad utjecaja i čitanosti Borbe. To je vrijeme osnutka (ili jačanja) republičkih, pokrajinskih i regionalnih izdavača (Delo, Večer, Vjesnik, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Slavonije, Politika, Oslobođenje, Nova Makedonija, Pobjeda, ljubljanski, novosadski i skopski Dnevnik, Rilindja) oni izbacuju brojne dnevne novine, koje postupno potpuno preuzimaju gotove sve čitatelje Borbe. Borba pred kraj 1960-ih kad ulazi u modu borba protiv unitarizma, postaje list koji živi od pretplate državnih i paradržavnih subjekata, a krajem 1970-ih list koji se dijeli po vojarnama JNA.

Devedesete je Borba dočela kao novina bez čitatelja, tako da je nakon raspada Jugoslavije, i osnutka novih država, list propao, a njegova imovina u Zagrebu i Beogradu (tiskare i poslovni prostori) privatizirana i razgrabljena.