Kako smo već pisali HAKOM je službeno zaprimio zahtjev trgovačkog društava Odašiljači i veze d.o.o. za produženjem dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra br. RF-DTV-01/09. Navedena dozvola obuhvaća dvije mreže zemaljske digitalne televizije u multipleksima A i B koje služe za prijam televizijskih programa u slobodnom prijemu putem zemaljskih antena, a u kojima emitiraju HRT, RTL i NOVA TV te njihovi reprizni kanali.

Sukladno članku 91.a stavku 3. ZEK-a, o zahtjevu za produljenje dozvole potrebno je provesti postupak javne rasprave. Stoga, HAKOM poziva zainteresirane na sudjelovanje u predmetnoj javnoj raspravi, davanjem odgovora na pitanja koja su navedena u poglavlju 4. Javna rasprava je otvorena do 21. prosinca 2018. Svi odgovori se zaprimaju elektroničkim putem HAKOM-ove aplikacije e-Rasprava te će biti javno objavljeni.

Pitanja koja su postavljena su:

Pitanje 1:

Postoji li dodatni interes za predmetnim radiofrekvencijskim spektrom koji se upotrebljava sukladno uvjetima iz dozvole br. RF-DTV-01/09 ?

Pitanje 2:

Jeste li protiv produljenja dozvole br. RF-DTV-01/09 pod istim uvjetima, do 30. lipnja 2020. godine, izdavanjem nove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra društvu Odašiljači i veze d.o.o.? Ako da, iz kojih razloga?

Ako želite aktivno sudjelovati u ovoj javnoj raspravi kliknite na ovaj link te se registrirajte i dajte svoje mišljenje.

U zahtjevu od 22. 10. 2018. godine i dopuni zahtjeva od 16. 11. 2018. godine, OiV je zapravo zatražio status quo tj. produljenje dozvole do 30. 06. 2020. godine za dvije mreže za odašiljanje televizijskih programa u DVB-T standardu, s MPEG-2 normom kodiranja, pod istim uvjetima pod kojima je dozvola izdana. Ako bi bio odobren ovaj zahtjev to bi u praksi značilo da još minimalno godinu i pol nećemo doživjeti HD emitiranje putem zemaljske mreže što je sramotno zaostajanje sa susjednim zemljama (Slovenija, Srbija, Italija, Mađarska ). Također, loša iskustva s monopolima nam govore da bi ipak bilo bolje raspisati natječaj kako bi se omogućilo eventualnoj konkurenciji da aplicira na ovaj natječaj i tako nakladnicima omogući povoljnije cijene za reemitiranje njihovih programa.

Naime, OIV naplaćuje svoju uslugu prema broju stanovnika koje pokriva zemaljskim signalom što je obračunski imalo smisla 2009. godine u vrijeme izdavanja tih dozvola i kad je 80 % stanovništva tv kanale primalo zemaljskim putem.

Danas je situacija značajno drugačija i po posljednjim dostupnim podacima samo 43% domaćinstava gleda zemaljsku televiziju putem antene, a naknada je ostala ista. Drugi problem je iseljavanje. Hrvatska je izgubila značajan broj stanovnika pa na neki način i to treba valorizirati. Logika dosadašnje naplate usluge pomalo se je izgubila kroz vrijeme i trebalo bi redefinirati odnose. Posebno stoga što je investicija OIV-a iz 2009., u tada nove odašiljače u danas zastarjelom MPEG2 standardu, u potpunosti isplaćena.

Prethodni članakAlbanski novinar dobitnik nagrade Erhard Busek
Slijedeći članakHoće li podaci o poreskom nadzoru u medijima biti dostupni
Imam više od 30 godina radnog iskustva na radiju i televiziji, a sad ga skupljam online. Zapravo se ne ponosim time, mislim na radno iskustvo, jer tako otkrivam svoje godine. Više bih volio biti početnik. Osnivao sam sve i svašta, bio nagrađivan za radio reklame, ispravljao krive Drine više puta, glasno govorio a nisam bio glasnogovornik. Nisam u biti niti novinar ali volim pisati, stvarati i pokretati nove stvari. Više puta sam uspješno bio nesupješan. I obrnuto. Neki me ipak i vole (u što vjerujem), a neki me baš i ne vole (u što ne želim vjerovati). Kažu za mene da sam vrlo uporan. Oko toga bih se složio. Kažu i da volim biti u pravu. Oko toga se obično drugi slažu.